Opcije pristupačnosti Pristupačnost


Istarske feudalne utvrde – rezidencije srednjovjekovnog plemstva (caHISTRIAE – Castrum Histriae)

TIP PROJEKTA: 

  • Znanstveno-istraživački projekt

RAZDOBLJE PROVEDBE PROJEKTA:

  • 1.10.2025. – 30.9.2029.

VODITELJ I SURADNICI NA PROJEKTU:

Voditelj projekta:

  • doc. dr.sc. Josip Višnjić (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli)

Suradnici: 

  • Izr. prof. dr.sc. Davor Bulić (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli)
  • Doc. dr.sc. Katarina Gerometta (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli)
  • Akademik Robert Matijašić, red. prof. u trajnom izboru (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli)
  • Izr. prof. dr. Zrinka Mileusnić (Univerza na primorskem, Fakulteta za humanistične študije)

 

KRATAK OPIS PROJEKTA:

Istraživanja i obnova istarskih feudalnih utvrda u posljednja dva desetljeća doživjeli su veliki zamah i donijeli brojne nove spoznaje o ovim prepoznatljivim simbolima srednjovjekovnog društvenog razvoja. Rezidencijalna arhitektura istarskog srednjovjekovnog feudalnog plemstva razvijala se dugi niz stoljeća mijenjajući svoje forme i postupno postajući pri tome kompleksnija i složenija. U cijelom tom periodu bila je usko povezana s fortifikacijama, što jasno svjedoči o karakteru vremena i pozicije plemstva u njemu. Iako postoje primjeri i nešto ranijih feudalnih utvrda, kraj 12. stoljeća donosi veliku novost u izgradnji fortifikacijskih objekata na istarskom poluotoku. Naime, arhivski izvori, kao i podatci prikupljeni arheološkim istraživanjima sugeriraju da upravo u ovom periodu treba tražiti početak procesa izgradnje feudalnih rezidencijalnih utvrda koji se tijekom narednog stoljeća snažno manifestirao u Istri, dramatično mijenjajući kulturni krajobraz unutrašnjosti poluotoka.

Brojna su znanstvena pitanja međutim još uvijek nedovoljno razjašnjenja te bi se u sklopu projekta, kroz provedbu terenskih istraživanja na dva do sada neistražena lokaliteta, pokušalo unaprijediti razumijevanje nastanka i postupnog razvoja ovakvih utvrda, tipologije pojedinih arhitektonskih struktura, strateškog planiranja i odabira pozicija za njihovu gradnju, tipologije i datacije različitih pokretnih arheoloških nalaza i sl. Nalazišta koja bi bila uključena u istraživački dio projekta su Zelengrad i Kršan, no plan je dio resursa usmjeriti i na komparaciju odabranih primjera s ostalim istarskim feudalnim utvrdama i onima iz drugih područja. Osim istraživačkog dijela projekta, u koji bi aktivno bili uključeni i studenti arheologije Sveučilišta Jurja Dobrile, kroz projekt bi se pokušala prikupiti i relevantna znanstvena literatura koja bi bila od velike pomoći prilikom kompariranja arhitektonskih struktura istarskih utvrda te pokretnih arheoloških nalaza s područjima s kojim je Istra tijekom srednjovjekovnog perioda bila politički i kulturno blisko povezana. 

Rezultati dobiveni kroz istraživanja i analizu prikupljenih podataka biti će predstavljeni stručnoj javnosti i zainteresiranim pojedincima kroz znanstvene objave i predavanja na stručnim skupovima i onima organiziranim za javnost.

 

CILJEVI projekta:

Osnovni cilj projekta je produbljivanje razumijevanja i kvalitetnija interpretacija procesa nastanka i razvoja srednjovjekovnih feudalnih rezidencijalnih utvrda na prostoru istarskog poluotoka u razdoblju između 12. i 16. stoljeća. Potrebni podatci prikupljati će se putem predviđenih arheoloških istraživanja te analizama sačuvanih arhitektonskih struktura i prikupljenih arheoloških nalaza na utvrdama Zelengrad i Kršan. Cilj je interpretirati procese nastanka i razvoja odabranih primjera te načina njihova funkcioniranja i odvijanja svakodnevnih aktivnosti u različitim fazama njihova razvoja. Kronološka analiza lokaliteta uključivat će tipološko-kronološku obradu pokretnih nalaza, analizu arhitektonskih struktura, radiokarbonska datiranja te integraciju prostornih podataka (uključujući LIDAR). Planirani rezultati obuhvaćaju periodizaciju lokaliteta i njihovu kontekstualizaciju u srednjovjekovni povijesni okvir, bolje razumijevanje transformacija utvrda i njihove funkcionalne evolucije.

Kako bi se lokalni podaci mogli interpretirati u širem europskom kontekstu, planirana je sustavna nabava i analiza stručne literature o sličnim procesima u drugim europskim regijama. Fokus će biti na literaturi teško dostupnoj u domaćim ustanovama. Planirane aktivnosti uključuju i boravak u Bibliothek des  Kunsthistorischen Instituts  in Florenz - Max-Planck-Institut radi skeniranja i prikupljanja ključne građe, izradu analitičkog pregleda europskih primjera i transregionalnu usporedbu sa znanstvenim interpretacijama.

U konačnici, cilj je predstaviti rezultate projekta znanstvenoj i široj javnosti putem publikacija, stručnih i javnih predavanja te ostalih oblika popularizacije znanosti.

 

NOSITELJ PROJEKTA: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli